IZBOR BUDUĆE KARIJERE
Ljubav prema poslu ili sigurna plata: Šta danas presuđuje pri izboru zanimanja
Birati zanimanje prema ličnim afinitetima ili prema surovim potrebama tržišta rada? Dok ekonomska realnost nemilosrdno diktira potražnju za tehničkim kadrovima, mladi u našoj zemlji odbijaju biti samo dio statistike. Kako pronaći zlatnu sredinu između sigurne plate i kreativne slobode, i da li je u BiH postalo luksuz raditi ono što volite?
Finansijska stabilnost ili ljubav prema poslu je dilema koja prati svaku odluku o budućoj karijeri. Dok jedni prednost daju profitabilnim sektorima poput tehnologije, drugi ističu da je lično zadovoljstvo ključni faktor za dugoročan uspjeh.
"Određeni ljudi idu putem želim i volim ovo, ne razmišljaju o finansijama, ne razmišljaju kako posle osnovati porodicu ili živjeti sami ili bilo kako, ne razmišljaju kako isfinansirati sve to. Dok imam prijatelje koji su stvarno svjesni i finansijski pismeni i znaju da je tehnologija trenutno jedna od najplaćenijih struka", kaže studentica Nejra Panjeta.
"MIslim da se svi vodimo nekom svojom željom i svojom zamisli onoga što želimo da radimo. Ne samo tržište rada, nego generalno ono što mi volimo, u čemu se pronalazimo, jer džaba sav novac ako ne volimo to što radimo i ako sa osmijehom ne radimo to svaki dan", dodaje Anesa Gušo, učenica 4. razreda Srednje mašinske tehničke škole.
Elvir Kadrić, također učenik četvrtog razreda ove škole, kaže da traži ono što voli.
"Kada sam odrastao, vidim i situaciju, ima tu i tržište rada, dosta je bitno, a mislim da je škola relativno dobro i spremila", ističe.
Statistika potvrđuje promjene. U posljednje dvije godine tehničke škole su apsolutni lider po broju upisa, dok su gimnazija, stručne i druge škole ostale u drugom planu.
Interes za tehniku ruši i stare barijere. Podjela na muška i ženska zanimanja blijedi, a žene sve češće preuzimaju vodeće uloge u modernim sektorima.
"Rekla bih da još uvijek postoji stereotip da je to još uvijek muški posao, ali to definitivno nije tako. Danas mlade žene rade jako zahtjevne zadatke i sasvim smo sposobne da djelujemo i razmišljamo kao muškarci možda nekad čak i bolje. Tako da taj stereotip moramo mijenjati pričom o tome", upozorava Amina Kurtović - AI developer.
Amra Škapur, direktorica Srednje mašinske tehničke škole smatra da se taj stereotip polako gubi:
"Da li na nekim većim nivoima da su više zatupljeni muškarci, da, ali sve više žena se i poslije ovog dijela života dok djeca odrastu, kao što sam ja čekala kao majka da djeca odrastu, se uključuju u javne funkcije i sve više preuzimaju žene."
Moderna industrija više ne traži samo radnu snagu, već spoj koda i mašte. Upravo je mogućnost da ideja brzo postane gotov proizvod glavni magnet za nove učenike.
"Moja motivacija je bila moja kreativnost. Mislim da je to najveći postotak nas u ovoj školi, upravo kreativnost. Kad vi zamislite nešto i ne morate fizički to da pravite, nego napišete program, naučite nešto novo, onda ubacite komad u mašinu i mašina proizvede to što ste vi zamislili i meni je to najinteresantniji dio svega", kaže učenica, Anesa Gušo.
Promjene su najočitije u školama koje su decenijama važile za muške. Danas su u njima žene i u klupama, ali i na rukovodećim pozicijama.
"Nekako smo kao žene, djevojke naučile da se borimo za sebe, da se brinemo i borimo same za sebe. Počele smo da vjerujemo u sebe još više. Prije smo bile predodređene za neke stvari. Meni je drago što baš u ovoj školi čak 60% i više žena kao profesora, i šti nam je direktorica. Naravno nisam protiv muškaraca, ali drago mi je što se žene konačno bore za sebe i što pokazuju da možemo da pružamo kvalitet", ističe Ajla Joldić, nastavnica u SMTŠ.
Tehničke škole dominiraju, ali prava vijest je promjena svijesti. Tržište rada više ne priznaje pol, već isključivo vještinu i spremnost na stalno učenje.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare